Učenike je važno zainteresirati za povijest

Na samom je nastavniku da pokuša što živopisnije i realističnije prikazati povijest i na taj način zainteresirati učenike. Učenici to cijene i vole Helena Strugar profesorica je Povijesti u zagrebačkoj Gimnaziji Lucijana Vranjanina. Osim što učenike posljednjih dvadeset godina podučava o povijesti, ona izvodi nastavu i iz izbornog predmeta Građanski odgoj i obrazovanje, sudjeluje na brojnim izvannastavnim projektima poput Erasmusa te nastoji podići svijest i educirati mlade o holokaustu. S ovom smo marljivom i svestranom nastavnicom razgovarali o nastavnom programu, metodama podučavanja, popularnim zabludama i drugim čimbenicima vezanim za nastavu Povijesti. Je li nastava povijesti suviše fokusirana na vojnopolitičku povijest? ‒ Apsolutno, ali uvijek je bilo tako. Pokušaji da se to promijeni često su bili zaustavljeni. Međutim, valja naglasiti da i dalje vrijedi ona rečenica da „pobjednici pišu povijest” pa je prirodno da se na taj način obrađuju nastavni sadržaji. Premda je po novom došlo do pozitivnih promjena pa su neke lekcije usmjerene prema povijesti svakodnevnice, povijesti čovjeka, čak i međupredmetnom sadržaju. Mislite li da bi bilo korisno kad bi se više obrađivala „povijest odozdo”, mikropovijest odnosno povijest običnih ljudi i životnih uvjeta? Čini se da većina ljudi nije ni svjesna koliko su danas životni uvjeti bolji od onih iz bilo kojeg povijesnog razdoblja. ‒ Definitivno bi bilo korisno obrađivati ovakve teme. Osobno, na to se volim usredotočiti u svojoj izbornoj nastavi, gdje podučavam učenike povijesti svakodnevnice u srednjem vijeku. Ali sad i u novijim udžbenicima Povijesti postoji jako puno lekcija koje naginju multidisciplinarnosti, odnosno povijesti svakodnevnice, načinima na koji su razni čimbenici utjecali na „malog” čovjeka. A i sam nastavnik uvijek može izabrati neku temu koja će više zainteresirati učenike za samu povijest, a one svakako uključuju sadržaj iz „povijesti odozdo”. Govori se da je povijest učiteljica života. Ova izreka naizgled opravdava učenje bilo koje povijesne građe i to u bilo kojem opsegu. Je li od opće koristi bolje poznavati neke dijelove povijesti više od drugih? ‒ Povijest – posebno nacionalna, ali i svjetska – vrlo je važna za opće obrazovanje i razmišljanje učenika, kao i svih građana općenito. Ona bi trebala biti učiteljica života, ali nažalost očito i nije, što je vidljivo iz recentne povijesti čovječanstva. Mislim da su toga svjesni i učenici. Poznavanje ili nepoznavanje povijesti posebno se nazire promotrimo li izbore, govore političara, retoriku i slično. Jesu li neki potrebni i općekorisni dijelovi povijesti zanemareni u gimnazijskom kurikulumu? ‒ Mislim da je naš gimnazijski kurikulum povijesti vrlo širok i da nema nekog dijela koji nije obrađen. Kao što sam rekla, posao je nastavnika da neku temu više ili manje obradi, odnosno da sam odredi što je učenicima potrebnije, ili što im je eventualno nepotrebno. Bi li prosječni učenik izgubio išta od važnosti predmeta Povijest kad bismo