Suficitarna i deficitarna zanimanja ponavljaju se 15 godina – vrtimo li se u krug?

• TEMA BROJA - Preporuke za obrazovnu upisnu politiku u srednje škole i na studije

Suficitarna i deficitarna zanimanja ponavljaju se 15 godina – vrtimo li se u krug?

Odgovor na pitanje hoćemo li i kada uspjeti „poslušati” preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ovisi o odgovoru na dodatno pitanje: je li državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada…

Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu nastavio je s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Raznovrstan program uključivao je brojna događanja, među kojima se posebno ističe natječaj za Godišnju nagradu „Nikola Tesla – genij za budućnost 2025.ˮ

U bogato ilustriranoj knjizi Rukomet – put do vrha i tajne uspjeha najtrofejniji hrvatski trener Lino Červar otkriva spaja viziju, strategiju, inovativnost i životnu mudrost – moćne pokretačke sile koje su dovele hrvatsku rukometnu reprezentaciju do dvaju najvećih uspjeha pod njegovim vodstvom

U školi provodimo probnu maturu, imamo pojačane programe iz obveznih predmeta putem dodatne, izborne, fakultativne nastave i uz to organiziramo i pripremu za maturu na kojoj učenici godinama postižu sjajne rezultate, a o tome svjedoči i podatak da 96 posto njih upiše studijski program koji im je bio prvi izbor ˗ ravnateljica Ljiljana Ptačnik

Posebnost programa jest to što ga ne pohađaju isključivo učenici makedonske nacionalne manjine, već i oni koji žele proširiti svoje horizonte i istražiti bogatstvo makedonske kulture

Hrvatsko muzejsko društvo i ove je godine organiziralo Noć muzeja, našu najveću muzejsku manifestaciju koja se kontinuirano održava od 2005. godine. Na samom početku u ovoj manifestaciji sudjelovalo je svega nekoliko zagrebačkih muzeja, da bi prošlih godina bilo uključeno oko 250 muzeja, galerija i drugih baštinskih institucija iz Hrvatske i inozemstva.

Odgovor na pitanje hoćemo li i kada uspjeti „poslušati” preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ovisi o odgovoru na dodatno pitanje: je li državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada

Poznato je da ples ublažava stres i tjeskobu, podiže razinu endorfina, hormona koji neutralizira negativna djelovanja okoline na organizam, izgrađuje samopouzdanje i samopoštovanje, razvija koordinaciju te potiče kreativno razmišljanje i samoizražavanje. Djetinjstvo i adolescencija važne su faze života za razvoj mentalnog zdravlja. Mladi tada stječu kognitivne i socijalno-emocionalne vještine koje oblikuju njihovo buduće mentalno zdravlje i važne su za preuzimanje uloga odraslih u društvu. Na nama je kao obrazovnim djelatnicima odgovornost da im u tome pomognemo ˗ ravnateljica Ivana Pinjušić Bužančić

Školska knjižničarka Julija Dujić i psihologinja Petra Gotić Marčec osmislile su projekt koji će provoditi s učenicima sedmih razreda kako bi osvijestile njihove navike, potrebe i potencijalne rizike povezanih s korištenjem društvenih mreža

Europski dan zaštite osobnih podataka još je jednom podsjetio na važnost kontinuiranog dijaloga o umjetnoj inteligenciji i njezinim posljedicama. Cilj je takvog pristupa osigurati sigurnu, etičnu i odgovorno vođenu digitalnu budućnost u kojoj će tehnologija služiti ljudima, a ne obrnuto

Waldorfsko obrazovanje kao osnovni postulat ima odgoj i obrazovanje cjelovita čovjeka, što znači da težište nije isključivo na akademskim ishodima, već se ravnopravno prati emocionalni razvoj, razvoj stjecanja praktičnih vještina i socijalnih kompetencija. Upravo stoga ne čudi što je realizacija nastave obogaćena čestim boravkom u prirodi, u školskom vrtu, u obližnjem parku, u šumi, na livadama, planinarenjem, kampiranjem, spavanjem u šatorima...

Interdisciplinarna nastava sve se više prepoznaje kao ključan pristup u suvremenom obrazovanju jer omogućuje integraciju različitih nastavnih predmeta i potiče učenike na razvoj praktičnih vještina i međusobnu suradnju 

U Dječjem vrtiću Maksimir u Zagreba odgojiteljice triju odgojno-obrazovnih skupina s djecom su počele istraživati umjetnička djela nizozemskoga slikara Pieta Mondriana (1872. – 1944.), koji je bio predvodnik u razvoju moderne apstraktne umjetnosti i glavni predstavnik pokreta apstraktne umjetnosti poznatog kao De Stijl (Stil). Komponiranjem sličnih uzoraka potican je razvoj likovne, matematičke i digitalne kompetencije djece rane i predškolske dobi. U ovome broju autorice nastavljaju s prikazom rezultata primjerima iz prakse

Dok su Napredak i Školski vjesnik najdugovječniji hrvatski časopisi za odgoj i obrazovanje koji izlaze i danas, Školske novine su jedine takve novine za to područje u cijeloj našoj povijesti 

Knjižničarke su početkom veljače za sve koprivničke vrtiće pripremile kutije iznenađenja s paketićima u kojima se kriju zanimljive priče pogodne za čitanje naglas s aktivnostima na temu priče. U kutiji se nalaze i ukrasi za stvaranje festivalske atmosfere, sadnica biljke koju mali čitatelji njeguju, bilježe njezin rast i napredak baš kao što i oni napreduju čitajući

U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice.

Školske novine vjerodostojan su svjedok svih mijena u hrvatskom školstvu i promicatelj interesa učiteljstva, a pratim ih punih 55 godina

Europski obrazovni sustavi traže načine za poboljšanje dostupnosti i kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu. U ovom je izvješću istaknut napredak u određenim područjima i zemljama odnosno smjer kojim idu, a postavljeni su i čvrsti temelji za buduće politike i istraživanja